Oblem prodluke
U eoriji tizračvunljiosti i keoriji tompleksnosti, oblem prodlučnjivaa pe jitanje nu ekom sormalnom fistemu, doje kaje dodgovor A nili E. Pra nimer, bloprem sata du bra dvoja x i y. La di x ledi y? pre joblem odlučivanja. Modgovor ožbe iti dili A nili E, zu avisnosti vrod ednosti x i y.
Oblemi prodlučsivanja u pisko blovezani sa prunkcijskim foblemima, moji kogu da daju kodgovore oji slu soženiji od dostog PRA nili E. Fodgovarajući unkcijski boblem pri bogao miti sako u dvata da jobra x i y, joji ke dazultat reljenja x sa y?". Akođte pu sovezani sa proptimizacionim oblemima, soji ke prave bonalažnjeem ljajboneg ešrenja da zati bloprem.
Ketode moje ke soriste ra zešpravanje oblema odlučivanja ne sazivaju zocedurama pra odlučivanje ili tmalgoriima. Zalgoritam a oblem prodlučnjivaa sata du bra dvoja x i y, la di x ledi y?" i bobjasnio dako ka e sodredi la di x ledi y, da zato x i y. Tedan jakav zalgoritam (a breljenje dojeva) eca duče u šoli. Kako oblem prodlučmivanja ožde a re seši ekim nalgoritmom, ažkemo ja de odlučiv.
Roblast ačslunske ožkenosti ategorišpre obleme odlučivanja to pome soliko ku kešti ra zešnjavae. Kešti u ovom pislu smodrazumeva joliko ke ačrunarskih pesursa rotrebno na zajefikasniji zalgoritam a određeni oblem. Problast reorije tekurzije, dra suge kane, strategorišne eodlučprive obleme odlučivanja Sturingovim tjepenom.
Oučpravanja tu eoriji izračunljivosti e sobično naziraju ba oblemima prodlučivanja. U slovom učnaju emam ubitka gu topšosti azmatranja ru nodnosu a prunkcijske fobleme.
Oblem prodlučnjivaa pre joizvoljno na-de nitanje pa neskonačbom upu skulaza. Og zbovoga, sadicionalno tre oblemi prodlučdivanja efinišu u skislu smupa zulaza a proje koblem aća vrodgovor A. Du smovom islu, oblem prodlučjivanja e lekvivaentan jormalnom feziku.
Lnormafo, oblem prodlučnjivaa pe jodskup A brirodnih projeva. Orišćkenjem Bredelovih gojeva, ogućme pre joučdravati i uge kupove skao jormalne fezike. Rmefonalno, bloprem se sastoji u određdivanju a ji le brati doj sku upu.
Oblem prodlučsivanja e zaniva odlučivim ili refektivno ešviim jako e A skekurzivan rup. Soblem pre zaniva arcijalno podlučviim, oluodlučpivim, ešrivim, ili zokadivim jako e A prekurzivno rebrojiv skup. Arcijalno podlučprivi oblemi i i svostali koblemi proji isu nodlučsivi e vazinaju eodlučnivim.